ECCIB ima holistički pristup u zaštiti bioraznolikosti.
On se temelji na našoj spoznaji da je nemoguće dugoročno zaštititi pojedine vrste biljaka i životinja, ukoliko se ujedno ne štite i njihova staništa i sve ono što je uvjetovalo upravo takvo stanje očuvanosti prirode.
Na Cresu raste više od 1400 različitih biljnih vrsta. Među njima je 42 vrsta orhideja (najviše od svih otoka u Jadranu, za usporedbu: Korčula 35 vrsta, Hvar i Vis po 25, poluotok Pelješac 30 vrsta) od kojih je čak 15 uvršteno na Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske prema IUCN kriterijima), 19 vrsta mlječika (i još tri podvrste), 6 vrsta kadulja, 9 vrsta majčinih dušica, 9 vrsta ljubica i čak 6 vrsta hrastova! Ovdje živi 25 vrsta gmazova (među njima ih je 5 sa Crvenog popisa Hrvatske), od čega su 10 vrsta zmije, ali niti jedna nije otrovna.
Zabilježeno je 7 vrsta vodozemaca (od toga 2 vrste sa Crvenog popisa Hrvatske), 15 vrsta šišmiša (7 ih je na Crvenom popisu) i 93 vrste danjih leptira (najviše od svih jadranskih otoka, od toga su 3 na Crvenom popisu, i 1 kojeg štiti Bernska konvencija).
Slatkovodne lokve staništa su za 30 vrsta vretenaca, a na Cresu živi 200 vrsta ptica, među kojima su njih 96 vrsta gnjezdarice.
Zaštitu bioraznolikosti provodimo čisteći slatkovodne lokve na Tramuntani, kojima u protivnom slijedi proces eutrofizacije, a time i nestanak cijelog niza biljnih i životinjskih vrsta kojima su one dom.
Očuvanjem lokvi pomažemo i lokalnom stanovništvu kojem voda iz lokvi služi za napajanje ovaca, a očuvanje tradicionalnog gospodarenja ovcama jedan je od glavnih preduvjeta za zaštitu supova od izumiranja.
Provodimo protutrovačke kampanje, nastojimo utjecati na uklanjanje alohtone divljači s otoka (koje su jedna od najvećih prijetnji bioraznolikosti, ali i opstanku tradicionalnog ovčarstva, a onda i supova), nadziremo i brinemo o Ornitološkim rezervatima, koordiniramo znanstvena zoološka i botanička istraživanja u cilju prikupljanja znanstvenih podataka o bioraznolikosti otoka Cresa, kako bi se omogućila procedura institucionalne zakonske zaštite najvrednijih lokaliteta u obliku botaničkih ili zooloških rezervata.
Program zaštite bioraznolikosti vode dr. sc. Goran Sušić i dipl.ing. Vesna Radek.
Više: – Bioraznolikost